18. ožujka 2022. održana je 1. sjednica Savjeta za ljudska prava. Savjet za ljudska prava je međuresorno i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske za pitanja ljudskih prava. Savjet ima 18 članova, a čine ga predstavnici tijela državne uprave te predstavnici udruga i drugih organizacija civilnoga društva koje su posvećene razvoju i promicanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.
Boris Milošević, potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta, uvodno je istaknuo da se osnivanje Savjeta za ljudska prava naslanja na tradiciju postojanja posebnog međuresornog tijela koje Vladi Republike Hrvatske pomaže u nastojanjima da što konstruktivnije i efikasnije prepozna te reagira na nove izazove ljudskim pravima, kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini.
Danas, kada se svijet susreće sa brojnim globalnim izazovima u području ljudskih prava, od pandemije do izbjegličkih valova, ljudska prava su ponovno u fokusu, kako političara tako i javnosti diljem svijeta, potpredsjednik Milošević naglasio je da su globalna goruća pitanja, poput migracija i borbe za čist okoliš i održivi razvoj teme kojima trebamo pristupiti zajednički kao društvo, nikada ne gubeći iz vida humanizam i mirotvorstvo. Budućnost nam sigurno donosi i nove generacije ljudskih prava koje uključuju i nove ranjive skupine, ali i nove prijetnje ostvarivanju temeljnih prava.
Potpredsjednik je izrazio uvjerenje da će Savjet za ljudska prava biti mjesto konstruktivne rasprave o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj te davati prijedloge za unaprijeđene javnih politika i zakona kako bi se omogućila puna ravnopravnost svih naših građana.
Na sjednici Savjeta sudjelovale su pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i pravobraniteljica za djecu koje su članovima Savjeta iznijele pregled stanja u područjima ljudskih prava iz njihovog djelokruga.
Pučka pravobraniteljica iskazala je podršku osnivanju i radu Savjeta te nadu da će se kroz Savjet moći raspravljati i predlagati rješenja za probleme na koje se ukazuje u izvješćima pravobranitelja. Članove Savjeta je upoznala s podacima iz Izvješća za 2021. koje je u pripremi te da su se građani najviše prituživali na diskriminaciju, zdravstvenu zaštitu, povredu prava iz radnih odnosa i pravosuđe. Također je stavila naglasak na posljedice epidemije koja se najviše odrazila na dostupnost zdravstvenih usluga i na najranjivije društvene skupine.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je upozorila na nisku zaposlenost osoba s invaliditetom od kojih samo 4,2 % radno sposobnih je trajno zaposleno, zatim na nisku obrazovnu strukturu invalidnih osoba, dostupnost pomoći invalidnim osobama na cijelom području Republike Hrvatske te ograničavanje prava invalidnih osoba u ustanovama u vrijeme epidemije.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je naglasila da najviše pritužbi dobiva vezano za radna prava kod kojih je izraženo spolno uznemiravanje, podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama, niže plaće i posljedično niže mirovine. Zatim po brojnosti slijede pritužbe na nasilje u obitelji koje su se u posljednjih pet godina udvostručile u odnosu na prethodno razdoblje. Također je istaknula potrebu dodatne zaštite trudnica i rodilja na porodiljnom dopustu, problem prekarnog rada, potrebu uređenja financiranja skloništa za žrtve nasilja, te porast zločina iz mržnje i govora iz mržnje vezano za spolno nasilje.
Pravobraniteljica za djecu je istaknula da su u epidemiološkoj krizi sustavi pokazali fleksibilnost i prilagodljivost, ali presporo i nedovoljno te apelirala da djeca trebaju biti prioritet jer njihovo odrastanje ne može čekati. Također je upozorila na trend porasta nasilja, u obitelji, u školi, na društvenim mrežama i među djecom. Upozorila je na krizu povjerenja javnosti u institucije nadležne za zaštitu djece i da je broj djece zbrinute u ustanovama u porastu te na nedostatak deinstitucionalizacije.
Državna tajnica Petrijevčanin Vuksanović informirala je Savjet o tijeku prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine, kao i o aktivnostima Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine. U trenutku izvješća u Republici Hrvatskoj se nalazilo 7682 izbjeglih osoba od čega 48% žena, 40% djece i 12% muškaraca. Izbjeglice se prihvaćaju u tri prihvatna centra, 19 kolektivnih smještaja i 279 privatnih smještaja. Najavila je predstavljanje web stranice Hrvatska za Ukrajinu na kojoj će biti sadržana sva relevantna pitanja svih resora uključenih u zbrinjavanje izbjeglica. U Operativnu skupinu koja djeluje u sastavu Međuresorne radne skupine i koja koordinira sve aktivnosti uključeni su pravobranitelji i nevladine organizacije. Triput dnevno podnosi se situacijsko izvješće. U završnoj je fazi izrada plana i financijskog okvira za integraciju izbjeglih osoba.
Savjet je na prvoj sjednici usvojio Poslovnik o radu kojim se uređuje način rada i odlučivanja Savjeta za ljudska prava.
Potpredsjednik je zaključno najavio skoro održavanje sljedeće sjednice Savjeta.
Pisane vijesti
