Romi koji imaju građanski status u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, na isti način i pod istim uvjetima kao i svi drugi građani Republike Hrvatske. Za one Rome koji nemaju regulirano državljanstvo uvjeti i način ostvarivanja zdravstvene zaštite utvrđeni su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj. Zbog visoke stope nezaposlenosti, vrlo mali broj radno sposobnih Roma je aktivno osiguran. Preko županija određeni broj zdravstveno neosiguranih Roma ostvaruje zdravstvenu zaštitu na teret proračunskih sredstava, sukladno s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju temeljem Pravilnika o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatak sredstava za uzdržavanje za osobe s prebivalištem u RH kojima se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi.
Točne podatke o zdravstvenom stanju i zdravstvenoj zaštiti Roma nije bilo moguće utvrditi, budući da se zdravstveni i drugi podaci vezani uz zdravstveni sustav kao i za druge sustave, ne vode po nacionalnoj pripadnosti pučanstva. Tako ni Hrvatski zavod za javno zdravstvo, niti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ne prikupljaju i ne obrađuju zdravstveno statističke podatke po nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, odnosno ne raspolažu podacima o zdravstvenoj zaštiti Roma.
Javnozdravstvenu djelatnost, koja obuhvaća epidemiologiju, mikrobiologiju, imunizaciju, socijalnu medicinu i zdravstvenu statistiku, zdravstveno prosvjećivanje s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, školsku medicinu, prevenciju ovisnosti, sanitaciju, zdravstvenu ekologiju i toksikologiju, u Republici Hrvatskoj obavljaju Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinira, stručno usmjerava i nadzire rad županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Uvažavajući kulturne, jezične i socijalne specifičnosti romske nacionalne manjine, koje utječu na njihovo korištenje zdravstvene službe, kontinuirano se pristupa aktivnoj prevenciji bolesti u romskoj populaciji prema zdravstvenim prioritetima i mogućnostima. Županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave putem svojih zavoda za javno zdravstvo, uz suradnju sanitarne inspekcije i jedinica lokalne samouprave, poduzimaju mnogobrojne mjere za poboljšanje kvalitete života i zdravstvene zaštite romske populacije, a posebno djece. Županijski zavodi za javno zdravstvo su zdravstvene ustanove koje na području županije obavljaju javno-zdravstvenu djelatnost, a ona obuhvaća epidemiologiju karantenskih i drugih zaraznih bolesti, epidemiologiju masovnih nezaraznih bolesti, osiguranje zdravstveno ispravne vode, namirnica i zraka, imunizaciju, sanitaciju, zdravstvenu statistiku i zdravstveno prosvjećivanje. Budući da mnoga romska naselja nisu urbanizirana, odnosno nemaju riješenu komunalnu infrastrukturu (vodoopskrbu, uklanjanje otpadnih materijala, higijenu stanovanja, deratizaciju i drugo), često se obavlja obvezatna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, uklanjanje otpada, nadzor nad vodoopskrbom i drugim uvjetima boravka, epidemiološki nadzor te ostale aktivnosti.
Cijepljenje je zakonska obveza kojoj podliježu svi hrvatski građani i osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo, a nalaze se na teritoriju Republike Hrvatske, bez obzira na to jesu li zdravstveno osigurane ili nisu. Pravo i dužnost na cijepljenje na optimalan način ostvaruje se putem izabranog liječnika (specijaliste pedijatra, specijaliste opće/obiteljske medicine) čime se postiže da osiguranik dobije predviđena cijepljenja u optimalnim vremenskim razmacima i uz najmanje opterećenje zdravstvenog sustava. Međutim, u mnogim je županijama s većim brojem romske populacije uočen problem neodazivanja roditelja romske zajednice na obvezno cijepljenje djece. Zakonom su predviđene kaznene mjere za roditelje, staratelje ili skrbnike koji ne dovedu djecu na predviđena cijepljenja. Dakako, uvažavajući specifičnosti romske populacije, razumljivo je da se neće postići pozitivni efekti ako se primijene samo zakonom predviđene kaznene mjere. Zbog toga zavodi za javno zdravstvo periodično provjeravaju cjepni status romske djece i po potrebi provode dopunska cijepljenja. Primjer takve kampanje je bio zahtjev Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u proljeće 2001. godine, da svi epidemiolozi provjere cjepni status romske djece na svom području, s posebnim naglaskom na cijepljenje protiv dječje paralize i da docijepe svu djecu koja nisu primila odgovarajuća cjepiva. Zdravstveni nadzor nad školskom djecom provode specijalisti školske medicine iz županijskih zavoda za javno zdravstvo, te je većina školske djece cijepljena, ali ne smije se zanemariti problem djece koja rano napuštaju osnovnoškolsko obrazovanje.
Patronažna zdravstvena skrb provodi se kontinuirano u okviru domova zdravlja, što je vrlo značajan i nezamjenjiv rad na područjima romskih naselja. Patronažna služba je, temeljem ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, dužna patronažno zbrinjavati cjelokupnu populaciju na području za koje je ugovorena, bez obzira na status osiguranika. Nažalost, unatoč provođenju higijensko-sanitarnih mjera u romskim naseljima i školama, te provedbi zdravstvenog odgoja, pozitivni rezultati često izostaju zbog nemogućnosti provođenja higijenskih mjera u neurbaniziranim romskim naseljima.
Uvažavajući činjenicu da velik dio Roma zbog spomenutih specifičnosti ne koristi zajamčena prava na zdravstvenu zaštitu putem postojećeg zdravstvenog sustava, trajno rješenje za poteškoće s kojima se Romi suočavaju u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu je njihovo uključivanje u postojeći zdravstveni sustav.
Uključivanje romskog stanovništva u zdravstveni sustav, a posebno provođenje obveznog cijepljenja romske djece. Očekivani učinak tijekom prvih pet godina: povećanje broja cijepljene romske djece, s ciljem postizanja općeg obuhvata djece koju je obvezno cijepiti.
Zdravstveni odgoj i prosvjećivanje Roma, a posebice žena, s temama: osobna i skupna higijena (osobne higijenske navike, higijena pojedinih organa uključujući spolnu higijenu, higijena usta i zubi, higijena prehrane, uključujući pravilan odabir, pripremu i čuvanje namirnica te hrane, higijena odjeće i obuće, pravilna njega djeteta i postupci s bolesnim djetetom), planiranje obitelji, te područje higijene okoliša (higijena stanovanja, higijena okoliša, higijena pitke vode, otpadne vode, dispozicija otpadnih tvari).
Ciljne skupine zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja su odabrani pomagači koje kao predstavnike izaberu Romi određene županije, odnosno romska populacija osobito u naseljima. Edukatori mogu biti patronažne sestre, liječnici opće medicine, pedijatri, epidemiolozi, liječnici školske medicine i drugi zdravstveni djelatnici.
Edukacija će se provesti tako da se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo provedu dvodnevni seminari edukatora (u skupinama po pet osoba iz svake od pet odabranih županija), a da se u županijskim zavodima za javno zdravstvo organiziraju trodnevni seminari (oko deset osoba po seminaru) za odabrane Rome pomagače iz romskih naselja koje bi predložili sami Romi, odnosno njihove udruge. Konačni cilj ove mjere je da educirani Romi pomagači prenose znanje i vještine na romsku populaciju u naseljima, uz superviziju patronažnih sestara i liječnika s terena.
Nositelji: županije (županijski upravni odjeli) u suradnji s Ministarstvom zdravstva, županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i domovima zdravlja, romski predstavnici
Rok: 2004. godina
Sredstva: 190.000,00 kuna u 2004. godini
Provođenje anketiranja u vezi sa zdravljem. Dodatno bi se, u odnosu na prethodnu mjeru, provela obuka Roma pomagača za provođenje anketiranja u vezi sa zdravljem, a podaci bi se obradili na razini županijskih zavoda za javno zdravstvo. Rezultati ankete poslužit će predlaganju novih mjera.
Nositelj: županije (županijski upravni odjeli) u suradnji s Ministarstvom zdravstva, županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i domovima zdravlja, Romi-pomagači
Rok: 2004. godina: edukacija Roma-pomagača za provođenje anketiranja u vezi sa zdravljem, 2005. godina: obrada podataka dobivenih anketiranjem i predlaganje mjera
Sredstva: 235.000,00 kuna u 2004. godini
Poboljšanje cijepnog obuhvata. Županijski zavodi za javno zdravstvo uspostavit će kontakte s predstavnicima lokacija naseljenih Romima, i nevladinih udruga, radi provjere cijepnoga statusa romske djece na području županija te provedbe cijepljenja neadekvatno cijepljenje romske djece.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo će, u svojoj ovlasti, pružiti pomoć i stručnu koordinaciju županijskim zavodima za javno zdravstvo. Najbolja metoda poboljšanja cijepnog obuhvata romske djece je njihov redovit dolazak u školu. Na nekim područjima najbolji obuhvat će se poboljšati cijepljenjem u romskim naseljima, a drugdje pak dolaskom djece u higijensko-epidemiološke ispostave ili pedijatru. Romske udruge moraju iskoristiti utjecaj na onaj dio stanovništva koji se opire cijepljenju, iz kulturoloških razloga ili neinformiranosti, te na taj način olakšati suradnju roditelja i epidemiološke službe.
Nositelji: županije (županijski upravni odjeli) u suradnji s Ministarstvom zdravstva, županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i domovima zdravlja, predstavnici lokacija naseljenih Romima, nevladine udruge
Rokovi: - u roku od tri mjeseca od donošenja Programa organizirati sastanak, na kojem će se na razini županija dogovoriti najprikladniji način za provjeru cijepnog statusa u županiji; u tijeku sljedećih šest mjeseci provesti temeljitu provjeru cijepnog statusa (uključujući i provjeru kod pedijatara i školskih medicinara), te procijeniti i osigurati potrebna dodatna sredstava za provedbu prve kampanje cijepljenja
- prema zatečenim okolnostima na terenu, epidemiološka služba županijskog zavoda za javno zdravstvo će, u koordinaciji s epidemiološkom službom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, procijeniti koliko često je potrebno ponavljati kampanje
Sredstva: nisu potrebna dodatna sredstva
Poboljšanje uvjeta rada patronažne skrbi romske populacije. Formirat će se patronažni timovi na razini županije, koji će imati obvezu jednom mjesečno posjetiti lokacije naseljene Romima. Patronažni tim bi, pri domovima zdravlja, činili: liječnik, patronažna sestra i socijalni radnik.
Naime, glavni zadatak patronažne skrbi je unaprjeđenje zdravlja i prevencija bolesti. Patronažna sestra može putem posjeta romskim naseljima pomoći edukaciji cjelokupne populacije. Edukacija romske populacije se primarno odnosi na unaprjeđenje higijenskih navika, prehrane i zaštite od zaraznih bolesti. Međutim, bez tuđe pomoći, sama patronažna sestra ima male izglede bitno utjecati na način življenja i navike romske populacije. Stoga se predlaže formiranje patronažnih timova na razini županija, u spomenutom sastavu, koji će imati obvezu jednom mjesečno posjetiti lokacije naseljene Romima. Na taj bi se način problematika koja osim zdravstvene zaštite zahtijeva i intervenciju socijalne službe, mogla rješavati istovremeno i omogućiti bolje rezultate.
Nositelji: županije (županijski upravni odjeli) u suradnji s Ministarstvom zdravstva, domovi zdravlja, centri za socijalnu skrb
Rok: 2004. godina i dalje kontinuirano
Sredstva: 200.000,00 kuna tijekom 2004. godine
Borba protiv alkoholizma, pušenja duhana i drugih ovisnosti.
U okviru nacionalnih kampanja borbe protiv alkoholizma, pušenja duhana i zlouporabe opojnih droga posvetit će se posebna pažnja romskoj populaciji, budući da su alkoholizam, pušenje duhana i uživanje droga rašireni među Romima, a posebno mladim Romima.
Nositelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i domovima zdravlja, Ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga Vlade Republike Hrvatske
Rok: 2004. i dalje kontinuirano
Sredstva: prema procjeni Ureda Vlade za suzbijanje zloporabe opojnih droga i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Praćenje ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštite djece i žena.
Različiti čimbenici na lokalnoj razini - predstavnici romskih i drugih udruga, predstavnici romskih naselja, predstavnici škola, centara za socijalnu skrb, policije i drugi - koji imaju informacije o kršenju prava na zdravstvenu zaštitu romskih žena i djece, dužni su o tome pismeno obavijestiti ravnatelja zdravstvene ustanove, koji će s dojavom postupiti u skladu sa zakonom.
Nositelj: lokalna uprava i samouprava
Rok: 2004. godina i dalje kontinuirano
Sredstva: dodatna sredstva nisu potrebna