Sedma proširena sjednica Radne skupine za praćenje Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. održana je 20. studenog 2009. godine u Zagrebu.
Na sjednici su sudjelovali članovi Radne skupine, članovi Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome iz reda romske nacionalne manjine, predstavnici Ministarstva pravosuđa, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Uzvanici na sjednici bili su gosp. Erol Akdag, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj i gosp. Nazif Memedi, zastupnik u Hrvatskom saboru.
Podnijeta su izvješća o provođenju projekata koji se odnose na poboljšanje uvjeta života romske nacionalne manjine i Izvješće o pripremama za projekte iz programa Europske unije - Višekorisnička IPA 2010. i Višekorisnička IPA 2011.-2013.
Izvješća o projektima koji se odnose na romsku nacionalnu manjinu podnijeli su predstavnici Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a Izvješće o pripremama za projekte iz programa Europske unije - Višekorisnička IPA 2010. i Višekorisnička IPA 2011.-2013., podnio je predstavnik Ureda za nacionalne manjine.
Nakon rasprave koja je uslijedila pripadnici romske nacionalne manjine ukazali su na slijedeće poteškoće do kojih dolazi prilikom provođenja projekata, a i šire:
- nedovoljno uključivanje pripadnika romske nacionalne manjine u sve dijelove provođenja projekata, potreba većeg zapošljavanja Roma na samim projektima, te uključivanje Roma u evaluaciju
- poteškoće pri utvrđivanju prioriteta koji se, sukladno mišljenju pripadnika romske nacionalne manjine, mogu utvrditi samo dijalogom između predstavnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i nadležnih tijela na državnoj i lokalnoj razini
- na području stanovanja prostorni planovi ne uzimaju u obzir, u dovoljnoj mjeri, budući razvoj
- pripadnici romske nacionalne manjine nisu dovoljno upoznati s pravima i obvezama, te s primjenom Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći
- na području zapošljavanja još postoje predrasude poslodavaca prema Romima
S tim u svezi donijeti su zaključci za buduće projekte koji se odnose na romsku nacionalnu manjinu:
Uvjeti za izradu projekata koji se odnose na romsku nacionalnu manjinu
a) Cjelovito rješavanje poteškoća Roma
Dosadašnja praksa pokazuje da se rješavanju problema Roma često prilazi parcijalno: rješava se primjerice pitanje stanovanja, a da se istovremeno ne razmatra kako će budući stanovnici riješiti ostale nužne životne potrebe: ako nisu zaposleni kako će se zaposliti, ako se grade naselja samo za romske obitelji, odnosno samo za obitelji sa socijalnim potrebama, kako će takve obitelji pronaći zaposlenje ako su stambeno zgusnute na jednom mjestu. S druge strane, tako velika naselja teško mogu pridonijeti integraciji Roma u društvenom smislu, kao i otklanjanje potencijalne opasnosti od segregacije u školama.
Stoga bi prije izrade projekta koji uključuje romsku problematiku trebalo razmotriti način rješavanja poteškoća Roma u interakciji, primjerice pored uređenja stanovanja istovremeno uključiti obrazovanje i zapošljavanje kako bi se postigla cjelovitost.
b) Ocjena izvedivosti projekta i njegove učinkovitosti
Prilikom predlaganja projekta koji se odnosi na romsku zajednicu potrebno je ocijeniti izvedivost projekta, te njegov realni učinak na poboljšanje uvjeta življenja romske nacionalne manjine. Dosadašnja iskustva govore da neki projekti koji su predlagani s dobrim namjerama nisu postigli željene učinke jer prije njihovog usvajanja nije realno ocijenjen njihova izvedivost i učinkovitost. U tom su smislu milijuni eura potrošeni, primjerice, na projekte koji su zahvaćali pojedine segmente obrazovanja, a da se nije realno ocijenila stvarna potreba, ciljana grupa na koju se odnosio projekt i stvarni učinak za romsku zajednicu u cjelini.
Stoga bi prije usvajanja projekta trebalo realno procijeniti njegovu izvedivost i učinkovitost za unaprjeđenje života romske zajednice. To je obvezno potrebno učiniti u aktivnoj suradnji s romskim predstavnicima.
c) Pri utvrđivanju prioriteta moraju se uključiti Romi
Ima primjera da državna tijela samostalno utvrđuju prioritete koji ne zadovoljavaju romsku zajednicu i nedovoljno izražavaju njene potrebe. To posebice vrijedi za projekte koji se odnosi na više korisnika, a Romi se jedan od segmenata u projektu: primjerice rješavanje teškoća osjetljivih skupina. U tu se skupinu po inerciji uvrštavaju Romi iako je rješavanje njihovih teškoća kompleksnije i zahtjevnije.
Prioriteti se moraju utvrditi samo u dijalogu koji neizostavno uključuje predstavnike pripadnika romske nacionalne manjine. Prije početka izrade projekta,još u idejnoj fazi, obvezne su konzultacije državnih tijela s predstavnicima Roma. To također treba važiti i za projekte koji se izrađuju za veću ciljanu grupu u kojoj su Romi jedan segment šireg projekta.
d) Prilikom utvrđivanja prioriteta potrebno je osigurati harmonizaciju unutar državnih tijela, te njihovu suradnju s lokalnom zajednico, te njihov zajednički stalan dijalog s predstavnicima Roma, tako da su projekti, s jedne strane usuglašeni među pojedinim resorima i s lokalnom upravom, te s druge strane, usuglašeni s Romima.
e) Uključivanje Roma u sve faze izrade projekta i njegove provedbe
Prilikom izrade projekta trebalo bi predvidjeti aktivno sudjelovanje romskih predstavnika i to:
a. u provedbi projekta kao aktivni sudionici i nositelji pojedinih aktivnosti
b. u ocjenjivačkim komisijama kao članovi kako bi sudjelovali u odabiru najboljeg ponuđača
c. u internoj i eksternoj evaluaciji projekata
d. u svim ostalim mogućim fazama provedbe projekta i njegove evaluacije
f) U uvjete za izbor najboljeg ponuđača izrade projekta treba utvrditi obvezu zapošljavanja Roma kao uvjet i prednost pri odabiru onog ponuđača koji omogući zapošljavanje većeg broja romskih predstavnika u provedbi projekta. Time se ujedno poštuju Zajednička temeljna načela EU za uključivanje Roma.
g) Omogućiti osposobljavanje Roma za izradu i provedbu projekata
a. edukacijom predstavnika Roma kao jednim od segmenata svakog projekta koji se odnosi na romsku zajednicu
b. povezivanjem romskih udruga i asocijacija s pojedinim znanstvenim ustanovama te s ostalim nevladinim sektorom kako bi došlo do jačanja kapaciteta romskih predstavnika zajedničkom sinergijom
c. uključivanjem edukacije romskih predstavnika u redovni proces edukacije državnih službenika na razini države i šire.
h) Informiranje šire romske zajednice o cjelovitosti projekata koji se za njih predlažu, prava i obveza koji će iz toga proisteći, te utrošku sredstava
Često romska zajednica nije dovoljno informirana o projektima, odnosno nije svjesna,pored prava, i obveza koji proizlaze nakon provedbe projekta (primjerice plaćanje režija, poreza i sl.). Također Rome treba informirati redovito o sredstvima koja su uložena, na koji način, s kojom svrhom. U tom smislu u kontrolu utroška sredstava trebalo bi uključiti Rome kako bi se izbjegle neželjene glasine, te utrošak prikazati cjelovito i detaljno na internetskim stranicama, u javnim glasilima, te u glasilima koja izdaju romske udruge i predstavnici. Kako bi se postigao željeni učinak potrebno je provesti širu edukaciju Roma o projektima i njihovoj provedbi, te o financijskim i drugim učincima.
i) Osigurati mogućnost šireg povezivanje pojedinih država članica Desetljeća za Rome u izradi zajedničkih projekata za poboljšanje uvjeta življenja Roma (prekogranična suradnja romskih predstavnika,zajednički projekti pojedinih država)
Ocjenjuje se da bi takvi zajednički projekti mogli pomoći bržem i učinkovitijem rješavanju teškoća Roma razmjenom iskustava, promoviranjem dobre prakse, međusobnim povezivanjem romskih udruga i predstavnika. Ukazuje se također na dosad neiskorištenu mogućnost povezivanja u projektima država članica EU, država kandidatkinja i onih koji to žele postati.
j) Obvezati sva državna tijela da redovito izvještavaju Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome o svim projektima koje predlažu u odnosu na poboljšanje života pripadnika romske nacionalne manjine
Na kraju, sudionici izražavaju zadovoljstvo inicijativom Ureda za nacionalne manjine u svezi s održavanjem 7. proširene sjednicom Radne skupine za praćenje Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., na kojoj se pripadnicima romske nacionalne manjine još jednom pružila mogućnost da iznesu sva svoja viđenja, mišljenja i prijedloge za unapređivanje ostvarivanja prava romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj općenito, a posebice u odnosu na buduće projekte koji se odnose na romsku nacionalnu manjinu.