Suzbijanje zločina iz mržnje

U Republici Hrvatskoj uspostavljen je učinkovit mehanizam praćenja zločina iz mržnje. Upravo u cilju adekvatne borbe protiv zločina iz mržnje određen je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske kao središnje tijelo u Republici Hrvatskoj za prikupljanje, objedinjavanje i objavu podataka o zločinu iz mržnje, suradnju s organizacijama civilnoga društva i međunarodnim organizacijama koje djeluju u ovom području, kao što su OESS (Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi – „OSCE Organization for security and Co-operation in Europe“) i njezin specijalizirani Ured - The Office for Democratic Institutions and Human Rights (ODIHR).
 
Sustav koji je uspostavljen u Republici Hrvatskoj ocijenjen je kao primjer dobre prakse među državama članicama OESS-a. Posebno značajnim istaknut je Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje iz 2011. te osnivanje Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. U tom procesu, najvažnije je djelovanje Ureda kao koordinatora rada Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, sastavljene od predstavnika tijela nadležnih za postupanje na navedenom području. Kroz djelovanje Ureda i Radne skupine, Republika Hrvatska je uspješno implementirala preporuke dobivene u okviru pregovaračkog procesa za pristupanje Europskoj uniji, vezane uz suzbijanje zločina iz mržnje, a od donošenja Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje iz 2011. do danas, hrvatski model praćenja zločina iz mržnje u okviru Radne skupine postao je primjer dobre prakse u europskim okvirima. Članovi Radne skupine su predstavnici relevantnih institucija koji se bave suzbijanjem zločina iz mržnje, kao i predstavnici organizacija civilnog društva.
 
Upravo u cilju adekvatnog prikupljanja relevantnih statističkih podataka, ali i razgraničenja obveza pojedinih institucija koje se bave suzbijanjem zločina iz mržnje, na prijedlog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske izrađen je novi Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila dana 8. travnja 2021. Navedenim Protokolom detaljnije su određene obveze nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje, odredbe o sastavu i nadležnosti Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje te ostale aktivnosti nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje, a odnose se na edukaciju o suzbijanju zločina iz mržnje.
 
Novim Protokolom definirani su i posebni obrasci za statističko prikupljanje podataka o slučajevima zločina iz mržnje i to Obrazac za statističko praćenje kaznenih djela u vezi s člankom 87. stavkom 21. Kaznenog zakona, Obrazac za statističko praćenje govora mržnje te Obrazac za statističko praćenje prekršaja motiviranih mržnjom, koji su sastavni dio Protokola.

Vezano uz pravni okvir za suzbijanje zločina iz mržnje ključni su Kazneni zakon, Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o javnom okupljanju, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, Pravilnik o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve te Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje.
 
U praksi, sukladno odredbama Protokola, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, g. Alen Tahiri, univ. spec. pol., kao voditelj Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, saziva sastanke Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje koja je zadužena za koordinaciju prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje, praćenje i analizu pojavnosti zločina iz mržnje, koordinaciju međuresorne suradnje u borbi protiv zločina iz mržnje te izradu preporuka za unaprjeđenje sustava borbe protiv zločina iz mržnje.
 
Ravnatelj Ureda g. Alen Tahiri, univ. spec. pol. je i Nacionalna kontakt osoba za suzbijanje zločina iz mržnje.
 


KAZNENA DJELA U VEZI S ČLANKOM 87. STAVKOM 21. KAZNENOG ZAKONA
PODACI ZA 2022.
Broj kaznenih djela evidentiranih od strane Ministarstva unutarnjih poslova   55*
Broj kaznenih djela u vezi kojih su postupala nadležna državna odvjetništva 17
Broj pravomoćnih osuđujućih presuda    7  

ČLANAK 325. KAZNENOG ZAKONA - JAVNO POTICANJE NA NASILJE I MRŽNJU
PODACI ZA 2022.
Broj kaznenih djela evidentiranih od strane Ministarstva unutarnjih poslova 25
Broj kaznenih djela u vezi kojih su postupala nadležna državna odvjetništva  7
Broj pravomoćnih osuđujućih presuda  7

PREKRŠAJI MOTIVIRANI MRŽNJOM
PODACI ZA 2022.
Broj prekršajnih djela 111
Broj pravomoćnih osuđujućih presuda u prekršajnom postupku   23

*od 55 kaznenih djela koja su evidentirana od strane Ministarstva unutarnjih poslova, 7 kaznenih djela su kaznena djela iz članka 325. Kaznenog zakona
 

Dokumenti i linkovi: