U organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (dalje: Ured) 14. srpnja 2017. godine u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol na temu „Provedba Kodeksa postupanja u borbi protiv govora mržnje na internetu“. V.d. ravnatelja Ureda mr.sc. Branko Sočanac pozdravio je nazočne predstavnike iz Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva kulture, Agencije za elektroničke medije, Vijeća za elektroničke medije, Hrvatskog novinarskog društva, Ureda pučke pravobraniteljice, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ureda pravobraniteljice za djecu te Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
G. Sočanac je naznačio da veliki broj prisutnih pokazuje kako se radi o vrlo važnoj temi koja zaokuplja veliki broj institucija državne i javne uprave te organizacija civilnog društva. Obzirom da su u današnje vrijeme i dalje brojne osobe žrtvama verbalnog i psihičkog zlostavljanja zbog svojeg nacionalnog ili etničkog porijekla, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije i drugih razloga, jasno je kako je, s jedne strane, potreban jasan zakonodavni okvir koji će odgovarati na takve pojave u društvu, te, s druge strane, razvijanje svijesti kod građana o tome kako u suvremenom i naprednom društvu nema mjesta za govor mržnje. Kako je govor mržnje sve prisutniji i na društvenim mrežama, portalima te blogovima i sličnim medijima, sredinom 2016. godine došlo je do usvajanja Kodeksa između Europske komisije, s jedne strane, te IT tvrtki koje upravljaju najvažnijim svjetskim internetskim društvenim mrežama i platformama – Facebook, Google, Twitter i Microsoft – kojim se željelo ojačati sustav suzbijanja govora mržnje na Internetu.
U drugom dijelu, g. Kristijan Kevešević, savjetnik u Vladi i Vladinom uredu, nazočnima je ukratko predstavio Kodeks te načine na koji se primjenjuje u praksi, dok je gđa. Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije predstavila praćenje Kodeksa u Republici Hrvatskoj. Posebno je naglašeno kako je prema Kodeksu temeljna obveza IT tvrtki da pregledaju većinu valjanih zahtjeva za uklanjanjem nezakonitog govora mržnje u vremenu kraćem od 24 sata te da taj sadržaj uklone ili mu onemoguće pristup ukoliko krši opća pravila društvenih mreža i/ili nacionalnog zakonodavstva slijedom transponirane Okvirne odluke Vijeća 2008/913/PUP o suzbijanju rasizma i ksenofobije.
Ured je tijekom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava 2016. godine, predstavio rezultate prvog kruga monitoringa provedbe Kodeksa koji se odvijao u 9 zemalja EU pri čemu je 12 organizacija civilnog društva podnijelo 600 prijava, od čega je bilo uklonjeno oko 28% sadržaja. Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2017. godine, organiziran i drugi krug monitoringa, koji je ovaj put proveden i u Republici Hrvatskoj u suradnji s Centrom za mirovne studije. U tom je razdoblju monitoring provodila 31 organizacija i 3 javna tijela u 24 države članice EU (bez Bugarske, Finske, Luksemburga i Švedske) te je u prosjeku, 59% posto sadržaja uklonjeno. Što se Republike Hrvatske tiče, podneseno je 128 prijava, od čega je 54 bilo uklonjeno (ili 33,6%) , dok 74 nisu bili uklonjene. Što se samih osnova tiče, na razini Republike Hrvatske one se odnose na mržnju po osnovi nacionalnog i etničkog podrijetla, seksualnu orijentaciju te antisemitizam i negiranje Holokausta. Do kraja 2017. godine planira se provesti i treći krug praćenja provedbe Kodeksa.
Pisane vijesti
