PROGRESS
.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
U PROGRESS-u mogu sudjelovati države članica Europske unije (njih 27), države kandidatkinje i države članice EFTA/EEA. Također, mogu sudjelovati državna tijela, lokalna i regionalna samouprava, javna uprava i nacionalni uredi za statistiku, specijalizirana tijela, sveučilišta i istraživački centri kao i socijalni partneri i nevladine organizacije. Komisija odabire projekte koje će financirati kroz javno nadmetanje (call for tender) ili kroz natječaje za podnošenje prijedloga projekata (call for proposal). Prihvaćene projekte Komisija sufinancira s maksimalno 80% doprinosa.
Ciljevi
PROGRESS omogućava suočavanje socijalne politike s ključnim izazovima te osigurava koncentraciju na one aktivnosti koje zahtijevaju zajednički europski trud. On podržava države članice u ostvarivanju preuzetih obveza pri kreiranju većeg broja poslova i bolje kvalitete te u osiguravanju jednakih mogućnosti za žene i muškarce. Također osigurava uniformirano provođenje zakona Europske unije.
PROGRESS-ov globalni proračun iznosi 743,25 miliona eura za period od sedam godina (2007 – 2013). Navedena sredstva EU koristi kao katalizator za promjenu i modernizaciju u pet područja:
- Zapošljavanje
- Socijalna zaštita i socijalna uključenost
- Poboljšanje radnih uvjeta
- Borba protiv diskriminacije
- Ravnopravnost spolova.
Tijelo odgovorno za koordinaciju ovog Programa u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske je contact point za područje Borbe protiv diskriminacije.
PROGRESS 2013 "Izrada Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije"
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske bio je nositelj projekta pod nazivom "Izrada Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2015. do 2020. godine", a projekt je provodio u suradnji s Uredom pučkog pravobranitelja Projekt se provodio u okviru Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (PROGRESS). Vrijednost projekta iznosila je 119.655,00 eura.
Kao što i sam naslov projekta kaže, cilj projekta bila je izrada prijedloga novog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2015. do 2020. godine kroz poticanje razmjene informacija i znanja među svim ključnim dionicima (kao što su tijela državne uprave, tijela regionalne i lokalne samouprave, neovisne institucije, organizacije civilnoga društva i pravosuđa) o anti-diskriminacijskoj politici na nacionalnoj i EU razini.
Prijedlog novog Nacionalnog plana je izrađen na izazovima s kojima su se nadležna tijela susretala prilikom provođenja Zakona o suzbijanju diskriminacije, te će i dalje poticati provedbu različitih mjera usmjerenih na borbu protiv diskriminacije, pokrivajući tako sva značajna široka područja iz života definiranih Zakonom (poput rada i radnih uvjeta, obrazovanja, znanosti i sporta, socijalne sigurnosti, zaštite zdravlja, pravosuđa i uprave, stanovanja, javnog informiranja i medija, pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih, članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnoga društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama te sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu).
Također, prijedlog Nacionalnog plana je strukturiran u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije te pokriva sve osnove iz EU direktiva (rasu, vjeru, invaliditet, dob i seksualnu orijentaciju).
Projekt je počivao na izgradnji partnerstva među različitim dionicima - tijelima državne uprave, nezavisnih institucija, organizacija civilnoga društva, pravosuđa te regionalne i lokalne vlasti. U tu svrhu uspostavljen je tzv. partnerski odbor odnosno radna skupina, koja uključuje sve relevantne dionike. Glavna zadaća Radne skupine bila je izrada prijedloga Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i praćenje njegove provedbe u budućnosti.
Provedba projekta trajala je u razdoblju od 01. rujna 2014. do 01. rujna 2015. godine.
Radna skupina je temeljem prethodno izrađene analize stanja u pojedinim strateškim područjima koje prijedlog Nacionalnog plana obuhvaća razradila ciljeve i mjere, kao i indikatore temeljem kojih će se u budućnosti pratiti provedba mjera.
Nakon izradeprijedloga Nacionalnog plana Ured je organizirao regionalna javna savjetovanja kao i okrugle stolove. Također izradili su se obrasci upitnika i smjernice u cilju učinkovite provedbe mjera i izvještavanja o istome.
Naposlijetku, u okviru projekta je u prosincu 2014. godine održana nacionalna konferencija kojom je ujedno obilježeno pet godina provedbe Zakona o suzbijanju diskriminacije.
PROGRESS – "Equally Diverse / Jednaki u različitosti" (2012.g.)
Opis projekta
Od siječnja 2012. godine Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Uredom pučkog pravobranitelja i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje kao nositeljem projekta, provodi projekt naziva "Jednaki u različitosti" ("Equally Diverse"). Projekt je odobren za financiranje u okviru Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (PROGRESS) "Potpora nacionalnim aktivnostima koje se tiču borbe protiv diskriminacije i promidžbe jednakosti". Predviđeno trajanje projekta je 12 mjeseci, a planirana ukupna vrijednost projekta iznosi 194.846,00 eura.
Glavni ciljevi projekta uključuju jačanje kapaciteta ključnih dionika tržišta rada u suzbijanju diskriminacije, razvoj i promicanje dobrih antidiskriminacijskih praksi među poslodavcima te podizanje svijesti javnosti o pitanjima antidiskriminacije i različitosti. Poticanjem bolje implementacije nacionalnog zakonodavstva o suzbijanju diskriminacije te kroz promicanje jednakosti iznad zakonskih okvira planira se osvijestiti i informirati poslodavce, ali i javnost o mogućnostima u borbi s diskriminacijom na rasnoj, etničkoj, starosnoj, spolnoj, religijskoj, seksualnoj ili nekoj drugoj osnovi. Ciljane skupine projekta uključuju regionalne organizacije koje se bave pitanjima diskriminacije, regionalne dionike na tržištu rada (Područne službe HZZ-a, ogranci Hrvatske gospodarske komore, regionalna i lokalna sindikalna udruženja, regionalna udruženja poslodavaca i obrtnika, itd.), poslodavce te širu javnost.
Ovaj projekt nastavlja se na aktivnosti provedene u sklopu projekta "Poticanje ravnopravnosti na hrvatskom tržištu rada".
Projektne aktivnosti podijeljene su u 3 komponente:
1. Jačanje dionika tržišta rada za djelotvornije uključivanje i provedbu antidiskriminacijskih načela
Prva komponenta uključuje uspostavu mreže antidiskriminacijskih kontakt točaka na regionalnoj razini – kontakt točke će biti uspostavljene u okviru izabranih nevladinih udruga u 5 regionalnih centara i predstavljene među regionalnim dionicima tržišta rada putem okruglih stolova. Njihovi će predstavnici biti educirani kao treneri za antidiskriminacijska pitanja, s posebnim naglaskom na suzbijanje diskriminacije na tržištu rada. Svrha regionalnih kontakt točaka bit će prvenstveno informiranje i savjetovanje o antidiskriminacijskim pitanjima te stvaranje poveznice s Uredom pučkog pravobranitelja na središnjoj razini.
2. Savjetovanje poslodavaca u području antidiskriminacije i raznolikosti
U okviru druge komponente, nakon ispitivanja trenutnog stanja, odabranim će poslodavcima biti pružena potpora u razvoju prilagođenih antidiskriminacijskih alata u okviru njihovih praksi upravljanja ljudskim potencijalima (ovisno o potrebama) te edukacija u pitanjima antidiskriminacije i raznolikosti rađena po mjeri. U ovim će aktivnostima sudjelovati i treneri osposobljeni u okviru prve komponente. Ujedno će se izraditi brošura koja će predstaviti primjere dobre prakse u pitanjima antidiskriminacije među hrvatskim poslodavcima.
3. Antidiskriminacijska kampanja na nacionalnoj razini
Antidiskriminacijska kampanja uključivat će raznolik skup aktivnosti usmjeren dijelom prema poslodavcima, a dijelom prema cjelokupnoj javnosti. Aktivnosti će uključivati pripremu i distribuciju različitih promidžbenih materijala putem različitih komunikacijskih kanala, promidžbu putem medija te organizaciju Dana antidiskriminacije i različitosti – to će događanje uključivati predstavljanje ostvarenih rezultata projekta, okrugli stol te dodjelu nagrade u raznolikosti za poslodavce, a bit će popraćeno i filmskom projekcijom u okviru Human Rights Film Festivala u Zagrebu.
Making the EU Charter of Fundamental Rights a Living Instrument –Povelja o temeljnim pravima kao živi dokument
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina provodi projekt „Making the EU Charter of Fundamental Rights a Living Instrumen- Povelja o temeljnim pravima kao živi dokument" u suradnji s Institutom za ljudska prava Ludwig Boltzmann (Austrija), Institutom za međunarodne pravne studije (Italija), Sveučilištem u Milanu – Pravni fakultet (Italija) i Institutom za pravo i društvo (Poljska).
Cilj projekta je doprinjeti vidljivosti Povelje o temeljnim pravima na nacionalnoj razni u cilju jačanja njene primjene te osigurati platformu za dijalog među ključnim dionicima o primjeni Povelji.
S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Povelja o temeljnim pravima postala je dio pravnog poretka Republike Hrvatske i sukladno tome postoji obveza javnopravnih tijela da štite temeljna prava zajamčena Poveljom u pitanjima koja ulaze u opseg nadležnosti Europske unije. Imajući to u vidu, unutar projekta su planirane edukacije za suce, državne odvjetnike, odvjetnike, državne službenike, predstavnike nevladinih organizacija, sindikata i predstavnike nezavisnih tiejla. Također, planirane su rasprave s ciljem podizanja svijesti o važnosti Povelje o temeljnim pravima u kontekstu zaštite prava građana i građanki Republike Hrvatske.
Ovaj projekt provodi se uz financijsku potporu Europske komisije.