Mađari
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Popisa stanovništva iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 10.315 pripadnika mađarske nacionalne manjine. Najviše Mađara živi na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Bjelovarsko-bilogorske i Primorsko-goranske županije te na području Grada Zagreba.
Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine financijski se kontinuirano dodjeljuju sredstva udrugama mađarske nacionalne manjine za ostvarivanje programa iz područja informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija. Udruge mađarske nacionalne manjine su:
Više informacija o financiranju navedenih udruga možete pronaći na poveznici:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_04_48_609.html
Ministarstvo kulture i medija redovito financira programe zaštite nepokretnih kulturnih dobara.
Pripadnici mađarske nacionalne manjine svoje pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju sudjelovanjem u predškolskom odgoju i obrazovanju na materinskom jeziku; sudjelovanjem u modelu A, modelu B i modelu C osnovnoškolskog obrazovanja te u modelu A i modelu C srednjoškolskog obrazovanja.
Također, u svrhu očuvanja etničkog, kulturnog i jezičnog identiteta učenika pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj organizacijom ljetnih škola kao posebnih oblika nastave te provedbom posebnih programa skrbi se o obrazovanju učenika pripadnika nacionalnih manjina i putem manjinskih ustanova čije je primarno djelovanje usmjereno na područje odgoja i obrazovanja.
Pripadnici mađarske manjine koriste pravo na izdavanje dvojezične osobne iskaznice.
Pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina za mađarsku nacionalnu manjinu propisano je statutom Općine Kneževi Vinogradi, a uređeno je statutima za područje cijele jedinice ili samo u odnosu na pojedina naselja u Općinama Ernestinovo, Bilje i Tordinci (mađarski jezik).
Uporaba znamenja i simbola i obilježavanje praznika mađarske nacionalne manjinu propisani su statutom u Općinama Bilje, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Stari Jankovci, Tordinci i Vladislavci te u Gradovima Grubišno Polje, Pula-Pola, kao i u Gradu Zagrebu.
Očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu mađarske nacionalne manjine uređeni su statutima općina Bilje, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Stari Jankovci, Tordinci i Vladislavci te u Gradu Grubišno Polje.
Na redovnim lokalnim izborima koji su održani 16. svibnja 2021. godine, pripadnicima mađarske nacionalne manjine bilo je zajamčeno pravo na izbor 16 članova predstavničkih tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izabrani su članovi u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Bilje, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Petlovac, Vladislavci te gradu Beli Manastir i Vukovarsko-srijemskoj županiji, općinama Tompojevci i Tordinci.
Također su izabrani, sukladno zajamčenom pravu na izbor, zamjenici općinskih načelnika iz reda pripadnika mađarske nacionalne manjine u Općinama Bilje, Draž, Ernestinovo (Osječko-baranjska županija) te u Općini Tordinci (Vukovarsko-srijemska županija).
Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je 4 vijeća i 7 predstavnika mađarske nacionalne manjine u županijama (uključujući Grad Zagreb), 5 vijeća i 4 predstavnika u gradovima te 18 vijeća u općinama.
Interese mađarske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru predstavlja zastupnik Robert Jankovics, koji je i član Savjeta za nacionalne manjine.
Republika Hrvatska je 1995. godine s Mađarskom potpisala bilateralni sporazum o zaštiti prava nacionalnih manjina, pripadnika mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj. Za praćenje provedbe sklopljenog sporazuma i predlaganje odgovarajućih preporuka vladama Republike Hrvatske i Mađarske, ustrojen je međuvladin mješoviti odbor (MMO).
Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine financijski se kontinuirano dodjeljuju sredstva udrugama mađarske nacionalne manjine za ostvarivanje programa iz područja informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija. Udruge mađarske nacionalne manjine su:
- Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, Bilje
- Civilni centar Deak Ferenc, Lug
- Kulturno umjetničko društvo Ady Endre Korog, Korog
- Kulturno umjetničko društvo „Jozsef Attila Zmajevac“, Zmajevac
- Mađarska kulturna udruga „Pelmonostor“, Beli Manastir
- Mađarsko kulturno društvo „Ady Endre“, Magyar Kulturkor, Zagreb
- Mađarsko kulturno društvo „Nepkor“ Osijek, Osijek
- Mađarsko kulturno umjetničko društvo Darda, Darda
- Udruga za njegovanje običaja Mađara – Stari Jankovci, Stari Jankovci
- Udruga za njegovanje običaja Mađara – Surduk, Zmajevac
- Zajednica Mađara grada Bjelovara, Bjelovar
- Zajednica Mađara Grubišnog Polja, Grbavac
Više informacija o financiranju navedenih udruga možete pronaći na poveznici:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_04_48_609.html
Ministarstvo kulture i medija redovito financira programe zaštite nepokretnih kulturnih dobara.
Pripadnici mađarske nacionalne manjine svoje pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju sudjelovanjem u predškolskom odgoju i obrazovanju na materinskom jeziku; sudjelovanjem u modelu A, modelu B i modelu C osnovnoškolskog obrazovanja te u modelu A i modelu C srednjoškolskog obrazovanja.
Također, u svrhu očuvanja etničkog, kulturnog i jezičnog identiteta učenika pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj organizacijom ljetnih škola kao posebnih oblika nastave te provedbom posebnih programa skrbi se o obrazovanju učenika pripadnika nacionalnih manjina i putem manjinskih ustanova čije je primarno djelovanje usmjereno na područje odgoja i obrazovanja.
Pripadnici mađarske manjine koriste pravo na izdavanje dvojezične osobne iskaznice.
Pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina za mađarsku nacionalnu manjinu propisano je statutom Općine Kneževi Vinogradi, a uređeno je statutima za područje cijele jedinice ili samo u odnosu na pojedina naselja u Općinama Ernestinovo, Bilje i Tordinci (mađarski jezik).
Uporaba znamenja i simbola i obilježavanje praznika mađarske nacionalne manjinu propisani su statutom u Općinama Bilje, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Stari Jankovci, Tordinci i Vladislavci te u Gradovima Grubišno Polje, Pula-Pola, kao i u Gradu Zagrebu.
Očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu mađarske nacionalne manjine uređeni su statutima općina Bilje, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Stari Jankovci, Tordinci i Vladislavci te u Gradu Grubišno Polje.
Na redovnim lokalnim izborima koji su održani 16. svibnja 2021. godine, pripadnicima mađarske nacionalne manjine bilo je zajamčeno pravo na izbor 16 članova predstavničkih tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izabrani su članovi u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Bilje, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Petlovac, Vladislavci te gradu Beli Manastir i Vukovarsko-srijemskoj županiji, općinama Tompojevci i Tordinci.
Također su izabrani, sukladno zajamčenom pravu na izbor, zamjenici općinskih načelnika iz reda pripadnika mađarske nacionalne manjine u Općinama Bilje, Draž, Ernestinovo (Osječko-baranjska županija) te u Općini Tordinci (Vukovarsko-srijemska županija).
Na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 2019. godine izabrano je 4 vijeća i 7 predstavnika mađarske nacionalne manjine u županijama (uključujući Grad Zagreb), 5 vijeća i 4 predstavnika u gradovima te 18 vijeća u općinama.
Interese mađarske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru predstavlja zastupnik Robert Jankovics, koji je i član Savjeta za nacionalne manjine.
Republika Hrvatska je 1995. godine s Mađarskom potpisala bilateralni sporazum o zaštiti prava nacionalnih manjina, pripadnika mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj. Za praćenje provedbe sklopljenog sporazuma i predlaganje odgovarajućih preporuka vladama Republike Hrvatske i Mađarske, ustrojen je međuvladin mješoviti odbor (MMO).